Kardiolog dr Srđan Bošković, načelnik koronarne jedinice Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” govorio je u “Uranku” na K1 o srčanim oboljenima.

“Nažalost u posljednjih 30 godina koliko se vodi statistika na nivou Evrope pripadamo takozvanoj najrizičnijoj subpopulaciji evropskog kontinenta za kardiovaskularne bolesti. Nažalost, Rusija, Ukrajina, Srbija i Moldavija su četiri najrizičnije zemlje u kojima je procenat ljudi koji umiru od infarkta najveći u Evropi”, rekao je dr Bošković, a zatim otkrio razlog za to.

“Ako odete do Amsterdama ili Belgije, vidjećte da nema takvih gužvi na ulicama što se tiče automobila, nego ljudi koriste bicikl, krenimo odatle. Slično je i u sjevernoj Italiji.

Daću tipičan primjer za Italiju, razlika je tri puta u incidenci infarkta između južne Italije i sjeverne, južnjaci mnogo više umiru, ali tu postoji i priča mediteranske dijete koji donekle to smanjuje, a mi smo kontinentalci, mi jedemo meso, uživamo u tome, malo više masno i kada sastavite sve te faktore rizika dođete do toga da, ono što smo bili svi obavješteni prije dva dana, to su dva mlada čovjeka, naprasno izgube svoju glavu najverovatnije od srčanog razloga.

Ali, to nije nešto neobično, mi se susrećemo sa time, moj najmlađi pacijent sa infarktom je imao 23 godine. Moja generacija, 50 godina, je najugroženija što se tiče infarkta”.

“Pušenje je veoma štetno, pogotovo kod mladih i ljudi srednje životne dobi jer dovodi do poremećaja nečega što mi zovemo motorika krvnih sudova i kada dođe do nazovi predinfarktnog stanja, ako zapališ cigaru, to će te dovesti do infarkta. Znači, mi smo gojazna nacija. U neko vrijeme kada sam ja bio u osnovnoj školi nije bilo šanse da ne ideš na fizičko vaspitanje, sada koliko znam po statistikama 30 i nešto odsto djevojčica i dečaka ima opravdanje da ne ide na fizičko u osnovnoj i srednjoj školi. To su pogubne činjenice”.

Dr Bošković kaže da “ako napakujete paket ružnim stvarima – gojaznošću, slabijim kretanjem, pušenjem, holesterolom, dolazite do toga da imate u 50. godini po nekim tablicama učestalosti šansu od 20 odsto da dobijete infarkt u sledećih deset godina”.

Kardiolog je razjasnio i šta tačno podrazumjeva gojaznost, da bi ljudi znali da su u u riziku.

“Idealno je da indeks tjelesne mase (BMI) bude do 25, preko 25 se smatra lako gojazan, između 30 i 35 si gojazan, a preko 35 si morbidno ili bolesno gojazan. Postoje onlajn kalkulatori, u odnosu na težinu i visinu izračuna se za 30 sekundi koliki vam je BMI i čovek treba da teži da bude u nekom optimumu, između 25 i 30 je idealno. Ali, to nije sve, način života, svi sada radimo po dva-tri posla, prije 30 godina se znalo, radiš do tri pa dođeš kući, sada nažalost dođeš u deset uveče. Stresovi su strašni zato što si vezan za novac i neke uspjehe vezane za novac, gdje gubiš kuću, stan, to su stresovi koji su ogromni za čoveka”.

Ljekar je pojasnio da do 55-60. godine muškarci umiru od infarkta više nego žene jer njih štiti estrogen, a poslije tih godina se rizik izjednačava.

“Estrogen štiti negde do menopauze i tu imamo opet veliki problem jer žene na Balkanu mnogo ranije ulaze u menopauzu nego žene na severu Evrope, opet zbog hrane i najviše zbog fizičke neaktivnosti. Fizička aktivnost značajano produžava menstrualnu dob”.

Kardiolog je otkrio i kada se dešava najveći broj infarkta, a pojasnio je i neke stvari o povišenom pritisku, kojeg nazivaju tihim ubicom.

“Pritisak je od svih stvari za koje pričamo vezane za infarkt miokarda, ne mogu da kažem najmanje bitan, ali je najlakše merljiva stvar koji vi sebi možete da izmerite za dva minuta, ali je činjenica da sve te stvari o kojima pričamo, i holesterol i gojaznost, to su sve tihe ubice, i stres. Najveći broj infarkta se desi kada dođete na odmor poslije strašno teškog perioda života, u smislu napora na poslu i slično. Krvni pritisak je 130/80 optimalno, sve preko toga je visoko, međutim, ako prva tri mjeseca to nije strašno visoko ne daješ lijekove, nego kažeš čovjeku ‘slušaj, došao si do kraja, kupi sebi bicikl jer će ti to mnogo više značiti’. Zašto stalno insisitram na biciklu, jer je to najoptimalniji vid fizičke aktivnosti u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i videćeš da će ti pritisak za dva mjeseca biti znatno manji. I nemoj da pušiš, i nemoj da jedeš poslije osam uveče, budi umjeren. Ne treba biti ekstrem, izbaciti meso, jaja, posvetiti se veganstvu, ali budi umjeren”.

Dr Bošković je na kraju dodao da je visok pritisak “posljedica gomile stvari kojima naš organizam reaguje na pogrešne stvari koje radimo”, te da je u početku, dok pritisak još nije previše visok, mnogo bolje promijeniti navike i životni stil, nego uzimati tablete za regulaciju pritiska.

“Ja uvijek kažem pacijentu da postoje dva puta. Mogu da im dam tabletu i da imaju normalan pritisak, ali organizam će se protiv te tablete boriti i za tri godine će postati rezistentan na tu tabletu, pa ću da im dam drugu, treću, četvrtu… Jer organizam je najbolji kompjuter na svetu i ti vještački spuštaš neku vrijednost. Ne, suštinski fiziologija, odnosno prirodan način liječenja dok to možemo, a to je u početku, je najbolja. To je prevencija”.

(Alo.rs)

By admin

Leave a Reply

Your email address will not be published.

error: Content is protected !!